Ludbreg je u Hrvatskoj i izvan nje ponajprije poznat kao jedinstveno euharistijsko proštenište u ovom dijelu Europe.

Razlog tome je čudo koje se dogodilo u Ludbregu davne 1411. godine. Svećenik je tada služeći svetu misu posumnjao u istinitost pretvorbe. U dijelu mise gdje se Sveta Hostija lomi na tri dijela, svećenik je opazio da se u kaležu nalazi prava krv. Prestrašen svećenik kalež je spremio i brzo završio misu. O događaju je progovorio tek na samrtnoj postelji. Papa Julije II. Čiji je pontifikat trajao od 1503.-1513.godine dvaput je slao svoje legate u Ludbreg kako bi istražili događaj. Razgovarajući s ljudima koji su tvrdili da su njihove molitve uslišane, da su ozdravili, legati su odlučili prihvatiti izjave nekolicine. I sam papa Julije II odlučio je vidjeti relikviju u kojoj je krv pohranjena pa je ona dopremljena u Rim. Istraga je bila duga i opsežna, papa Julije II nije dočekao njezin završetak no dozvolio je javno štovanje relikvije. Njegov nasljednik papa Leon X. izdao je bulu u ožujku 1513.godine. nakon što ju je nosio u svečanoj procesiji Rimom, relikvija je zajedno s bulom vraćena u Ludbreg.

Od toga vremena vjernici hodočaste u Ludbreg, a svake godine prve rujanske nedjelje održava se euharistijsko slavlje u spomen na događaj koji je trajno zabilježen u Ludbregu. Prema datumu papinskog pisma Leona X kojim je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene krvi Isusove zbog čega punih šest stoljeća vjernici hodočaste u Ludbreg Ludbrežani slave i Dan grada.

U sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete Nedjelje svake se godine desetak dana uoči središnjeg euharistijskog slavlja održavaju programi duhovnog, kulturnog, sportskog i gospodarskog karaktera.