Na današnju Svetu nedjelju, vrhunac slavlja u čast Presvete Krvi Isusove u svetištu Krvi Kristove u Ludbregu svečanu misu predvodio je i propovijedao sisački biskup msgr. Vlado Košić uz suslavlje biskupa msgr. Vjekoslava Huzjaka – biskupa bjelovarsko križevačkog i domaćeg biskupa mons. Josipa Mrzljaka te sudjelovanje ostalih svećenika i redovnika. Uoči misnog slavlja, koje je proslavljeno u zavjetnoj kapeli podignutoj u čast Presvete Krvi, održana je procesija od župne crkve Presvetog Trojstva u kojoj je pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja uz molitvu i pjesmu prenesena na oltar zavjetne kapele. Procesija je prošla središtem Ludbrega, čije su ulice i trgovi na Svetu nedjelju već tradicionalno prepuni hodočasnika koji u prošteništu žele zadobiti potpuni oprost.
Rijeke hodočasnika od ranih jutarnjih sati stizale su u župnu crkvu kako bi se poklonile Presvetoj Krvi i Presvetom sakramentu, izrekle svoje molitve i preporuke, pristupile sakramentu pomirenja kod brojnih ispovjednika koji su satima neumorno ispovijedali u cintoru crkve i kod zavjetne kapele, te sudjelovale u pobožnostima i euharistiji kao središnjem i najvažnijem hodočasničkom sadržaju koji je osobito u Ludbregu u središtu svih duhovnih događanja. Uz brojne vjernike u Ludbreg su stigli i tehnički premijer Tihomir Orešković te predsjednik Sabora Željko Reiner.
-Ovo je moj prvi dolazak u Ludbreg na hodočašće. Kao katoliku i kao vjerniku ovdje mi je zaista lijepo. Radi se o prekrasnom događaju gdje se vjernici imamo priliku naći zajedno u molitvi i vjeri – kazao je Orešković po dolasku u Ludbreg u koji je stigao u pratnji supruge.
Uoči svete mise sve je okupljene u ime Hrvatskog sabora koji je i pokrovitelj pozdravio Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog sabora.
– Moj dolazak ovdje potaknut je osjećajem moralne obveze prema davnom zavjetu Hrvatskog sabora ali još više ljudskom potrebom da se zajedno sa svima vama ovdje prisutnima pomolim za dobro, sreću, mir i zdravlje svih građana Hrvatske. Ovome se mjestu utječemo u potrazi za nadom, utjehom, za okrepom koja će nam podati snagu u suočavanju s našim svakodnevnim izazovima jer nam je ovdje Isus ne jednom iskazao svoju toplinu Božje ljubavi uslišivši naše molbe. Hrvatska očajnički vapi za ozdravljenjem koje će vratiti dostojanstvo poniženim ljudima da više ne moraju prekapati po smeću da bi se prehranili, da više ne moraju prodavati svoju imovinu kako bi prehranili obitelj, školovali djecu ili sebi omogućili liječenje već da mogu normalno živjeti od svoga rada. Hrvatska danas vapi za optimizmom, za dobrotom i toplinom. Hrvatskoj je dosta praznih riječi i lažnih obećanja kojih se naslušala zadnjih godina i vapi za konkretnim djelima. – kazao je među ostalim Željko Reiner.
Pozdravni govor uputili su i domaćini mons. Josip Đurkan, čuvar ludbreškog Svetišta i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
– Tek u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj 4. rujna, upravo na današnji dan 1994.godine, nakon 255 godina kardinal Franjo Kuharić blagoslivlja ovu kapelu i tako se konačno izvršuje zavjet. No kapela nije sagrađena samo kao spomenik nego kao poticaj da dolazimo na ovo mjesto, ovo svetište Krvi Kristove i da se molimo posebno za svoju domovinu i sve njezine žitelje. Nije li ovo najprikladnije mjesto uoči parlamentarnih izbora kao što smo biskupi naveli u svojem pismu, još jedanput podsjetiti članove Božjega naroda, ali i sve druge ljude kojima je stalo do Hrvatske domovine da su izbori zastupnika za Hrvatski sabor važan događaj koji utječe na našu osobnu, obiteljsku, političku, kulturalnu i gospodarsku stvarnost. Za vjernike, izaći na izbore i osobno preuzeti odgovornost za nosive vrijednosti, opći društveni boljitak i daljnji razvitak demokracije u hrvatskom društvu nije samo građanska dužnost nego i izričaj kršćanske odgovornosti i izričaj domoljublja. – poručio je varaždinski biskup Josip Mrzljak.
U propovijedi, biskup Košić osvrnuo se i na kanonizaciju svete Majke Terezije.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, prije početka misnog slavlja, izrazio je nadu da će danas sve proći u najboljem redu, duhu mira, tolerancije i korektnosti. Nada se da će svi ljudi sretno i zadovoljno otići iz Ludbrega, a za Ludbrežane je rekao da su i ove godine svojim primjerom pokazali da su odlični domaćini.
– Danas smo kao zapadna europska civilizacija bogatiji i uspješniji nego ikad dosad u ljudskoj povijesti, ostvarujemo dostignuća u znanosti, medicini, industriji, kulturi i sportu o kojima smo nekad samo sanjali, zahvaljujući suvremenim tehnologijama približili smo se jedni drugima više nego ikad, izgradili smo društva i zajednice u kojima svi imamo mogućnosti ostvariti sve svoje najbolje potencijale. No, čini se da smo u svim dobrim dostignućima negdje usput pokupili i jedan virus koji nas kao ljude sve više muči – virus laži i neistine. Sa svih strana smo bombardirani sitnim i krupnim lažima koje se mnogi ne libe izgovarati ili širiti. Mi, obični i mali ljudi, koji smo od svojih roditelja, djedova i baka naučili da ne smijemo lagati, sve teže se nosimo s onima koji misle da mogu sve što god požele, ne strahujući od posljedica pa se čak i prijatelji pretvaraju u nepoznate. – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Euharistijskom slavlju nazočili su uz premijera Oreškovića i predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera i jedan od potpredsjednika Ivan Tepeš, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, Andrej Plenković, zastupnik u EU parlamentu, gradonačelnik Dubravko Bilić sa suradnicima, župan Varaždinske županije Predrag Štromar sa suradnicima, saborski zastupnici, gradski vijećnici Grada Ludbrega, članovi Županijske skupštine Varaždinske županije, predstavnici susjednih općina, brojni drugi politički dužnosnici.
Misno slavlje pratio je ludbreški župni zbor kojeg je vodio Antun Kranjčec dok je za glazbenu pratnju zadužena bila s. Kristina Cekovčan. Svojim izvedbama vjerski program upotpunio je i Puhački orkestar grada Ludbrega
Ludbreg je poznato svetište Predragocjene Krvi Isusove, a povezano je uz čudesni događaj koji se zbio godine 1411. godine, kada se tijekom mise u pretvorbi kruha i vina u kaležu doista pojavila Krv. Ludbreško je svetište jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima je u svijetu priznato bulom (svečanim papirnim pismom), a Sabor je godine 1739. u njemu odlučio izgraditi zavjetnu kapelu. Gradnju kapele pokrenuo je tek godine 1940. zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a kapelu je 1994. blagoslovio kardinal dr. Franjo Kuharić.