Uz dobro riješenu prometnu infrastrukturu građanima su dostupnije zdravstvene i druge usluge, turistički, kulturni i brojni drugi sadržaji. Grad Ludbreg tako se u suradnji sa susjednim općinama Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom i Hrvatskim željeznicama uključio u izradu projekta integriranog prijevoza. Javlja se potreba da Grad Ludbreg kontinuirano radi na unapređenju svih vrsta infrastrukture te iste razvija na principima digitalizacije i pametnih tehnologija, zelenog gospodarstva, novih tehnoloških te da stvori povoljne okolnosti da se iskoriste značajna sredstva iz EU fondova koja će biti dostupna u novom programskom razdoblju.
– U Ludbregu je nedavno boravio i član uprave Hrvatskih željeznica gosp. Lugarić s kojim smo razgovarali o našoj želji da se željeznička pruga prema Varaždinu i Koprivnici puno više koristi i u svrhu javnog prijevoza, ali i u svrhu prijevoza prema spomenutim gradovima odnosno prema Zagrebu. Tražili smo da se poveća broj vlakova, da češće voze i da se možemo puno lakše povezati sa susjednim gradovima – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Ono što je bit integriranog prijevoza je da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cjelokupnog putovanja.
– U tu svrhu smo počeli raditi i jednu studiju, ali i pripreme za projekt. Od EU očekujemo uskoro raspisivanje natječaja putem kojeg bi mogli nabaviti prve autobuse za čiji pogon bi se koristio hidrogen odnosno vodik. S te strane bi bili potpuno ekološki i suvremeni, a s druge strane bi nam omogućili da složimo javni prijevoz na području grada Ludbrega i općina Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Sveti Đurđ i tako povežemo skoro cijelu bivšu općinu u jednu prometnu cjelinu. Na taj način bismo omogućili ljudima da lakše dođu do Ludbrega, Doma zdravlja, do dućana, do nekih sportskih, kulturnih, obrazovnih sadržaja i svega onoga za čime imaju potrebu ili da im Ludbreg bude međupostaja za jeftiniji prijevoz, jer vlak je još uvijek jeftiniji od autobusa. U tu svrhu je izrađen i plan linija koji bi povezao sva naselja – kaže ludbreški gradonačelnik. Dodaje kako je Grad Ludbreg zatražio i naišao na razumijevanje Hrvatskih željeznica o povećanju broja željezničkih stajališta u gradu Ludbregu.
-Napravilo bi se jedno željezničko stajalište kod pružnog prijelaza u Sigecu Ludbreškom čime bi se omogućio brži dolazak do Doma zdravlja i do ovog novog dijela grada, zatim postaja Globočec, postaja Čukovec koja već postoji, ali bi se uredila te postaja Bolfan. Na drugu stranu smo tražili da se uvede jedno stajalište u Poljancu kako bi se omogućilo korištenje tog najjeftinijeg oblika prijevoza. Ono što nam je cilj jest da omogućimo kretanje dviju velikih skupina naših građana, to su tinejdžeri koji nemaju svoje aute, ne mogu uvijek koristiti bicikl, a na ovaj način bi se mogli kretati unutar cijele bivše općine. Druga skupina su umirovljenici koji su posebno važna skupina u cijeloj ovoj priči jer smo svjedoci da uz loše autobusne linije ljudi su ostali zarobljeni doma. Puno umirovljenika nema mogućnost prijevoza zbog razno raznih razloga – objašnjava gradonačelnik Bilić.
Pri tome naglasak treba staviti, u skladu s trendovima na razini EU, na promet i održivu mobilnost. Promet trenutno čini četvrtinu emisija stakleničkih plinova na razini EU i ta brojka nastavlja rasti kako raste potražnja, a Europski zeleni plan traži smanjenje ovih emisija za 90% do 2050. godine. Prelazak na održiviji promet znači pružanje jeftinijih, pristupačnijih, zdravijih i čistijih alternativa, a za Grad Ludbreg to podrazumijeva promicanje integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, kao i osiguravanje adekvatneS obzirom na geoprometni položaj Grada Ludbrega u širem okruženju, kao i položaj periferije Grada u odnosu na centar, potrebno je kontinuirano podizati kvalitetu i učinkovitost prometne povezanosti svih dijelova Grada te Grada s ostatkom Županije, a posebice povezanosti s većim gradovima kako bi se osigurala mobilnost stanovništva i radne snage, mobilnost učenika i studenata te jednaki uvjeti i dostupnost javnih, privatnih, društvenih, tržišnih mogućnosti svim građanima bez obzira na mjesto stanovanja, rada ili obrazovanja. pješačko-biciklističke infrastrukture koja će omogućiti sigurnost pješaka i biciklista.
