U tvrtki Inoxmont-VS u Sigecu Ludbreškom jučer je održan Dan otvorenih vrata. U sklopu programa održan je i okrugli stol na temu „Kako zainteresirati mlade za metalska zanimanja i zadržati radnu snagu u Republici Hrvatskoj”. U programu su uz direktore poduzeća Mladena Vidovića i Zlatka Sovu, sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zdenko Lucić, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Dražen Opalić, direktor INGRA-DET Zoran Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Vladimir Andročec, demograf Stjepan Šterc, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Antun Šimić te predstavnici HZZ-a, HGk-a, HUP-a i ravnatelji škola iz Varaždinske županije.
– Puno mladih ljudi ide tražiti bolje uvjete rada, bolju zaradu. Organizirali smo ovaj okrugli stol da razgovaramo o tome na koji način stimulirati ljude da ostanu u Hrvatskoj, da vidimo što mi svi zajedno, poslodavci i naše lokalne samouprave te država i Vlada, možemo poduzeti da to spriječimo te da donesemo pozitivne, konstruktivne odluke. Mi trenutno imamo 200-tinjak zaposlenih i više od polovice tih ljudi su školovani i educirani tu kod nas, u ovim pogonima. To je trajalo 560 sati, nakon šest mjeseci vide se prvi pozitivni rezultati, a nakon dvije, tri godine od tih smo ljudi napravili kvalitetne majstore koji su definitivno osovina naše firme. No u posljednje vrijeme vidjeli smo da ti trendovi padaju, da nema toliko zainteresiranih za metalska zanimanja koja mi trebamo i mislimo da je marketing zemalja u našem okruženju puno bolji i oni privlače te ljude – poručio je Sova, a Vidović se osvrnuo i na beneficije.
– Radimo na tome da zadržimo ljude koliko god je to moguće. Povećali smo plaće, uveli smo beneficirani radni staž, uveli smo 24-satno osiguranje za sve zaposlenike te nudimo specijalzacije usavršavanja. Također, moja poruka mladima je da prije ovdje počnu raditi, steknu vještine, a onda sve ostalo. – rekao je direktor Vidović.
Zdenko Lucić, državni tajnik naglasio je kako je ova tvrtka svjetli primjer.
– Ulaže se u izgradnju novih kapaciteta, u nove strojeve i opremu, a i zapošljava se i ulaže u djelatnike. Drago mi je da i oni, kao i druge uspješne tvrtke, koriste aktivne mjere poticanja ulaganja Ministarstva gospodarstva i sve ono što je na raspolaganju poduzetnicima koji ulažu u Republiku Hrvatsku, koji donose nova znanja. Vlada RH iz godine u godinu nastavlja s daljnjim poboljšanjima poreznog sustava i već treću godinu vidimo rezultate porezne reforme koja je ranije počela. Smanjeno je porezno opterećenje za tvrtke, kao i za građane, povećana je minimalna plaća, povećan neoporezivi dio plaće…to su sve stvari koje Vlada radi kako bi kreirala bolje poslovno okruženje, a ljudi ostali u Hrvatskoj – istaknuo je Lucić.
Zoran ANdročec upozorio je na stanje do kojeg će dovesti otvaranje austrijskog i talijanskog tržišta.
– Ovo je pametno okupljanje, nužno radi izazova i tvrdoće stranih tržišta. Brutalna istina je da naši radnici zarađuju dva do tri puta više u inozemstvu, nego ovdje, za isti broj sati, pod boljim uvjetima, u boljim tehnološkim procesima. Mi moramo u Hrvatskoj postići tu istu razinu, inače će doći do daljnjeg prelijevanja radne snage u atraktivnije bazene. Ocjenjujemo da će s potpunim otvaranjem austrijskog i talijanskog tržišta to biti katastrofa za ovu regiju, da će doći do prepolovljavanja radne snage. Tome kontriramo boljom cijenom i višim netom iz istog bruta, nudimo našim radnicima dodatne modele socijalnog osiguranja, tako da imaju bolju mirovinu uz hrvatsku, kombinaciju međunarodnih mirovina i raznih drugih stupova osiguranja i na taj način pokušavamo zadržati ljude u Hrvatskoj, a sve to ne možemo bez države – rekao je Andročec.
Stjepan Šterc također je izrazio zabrinutost.
– Demografska problematika danas je u Hrvatskoj vjerojatno najozbiljniji dio priče.
U predizborno vrijeme i natjecanje za EU parlament uvjeravaju nas da se demografska situacija naglo popravila, a nije. S obzirom na strukturu stanovništva i dugotrajne negativne procese, očekujemo konačno ključne odluke vezane uz tu problematiku, a i njihovu refleksiju na cijelo gospodarstvo, pogotovo na mlađu populaciju koja misli ostati ovdje. Moram priznati da nisam vidio ni jednu ključnu mjeru koja bi bila vezana baš uz tu mladu populaciju i njezin opstanak u Hrvatskoj. Mi još uvijek nemamo razrađenu koncepciju kakvo obrazovanje hoćemo, kakvo obrazovanje treba našem, gospodarstvu, a naročito nemamo razrađene programe gdje ćemo kroz stipendije stimulirati struke koje su potrebne ovom, i sličnim pogonima u Hrvatskoj.